Liječnici su joj rekli da je operacija najbolja prevencija raka

 

Autor: Ozren Podnar Izvor: Natural News

Angelina Jolie šokirala svijet odstranjivanjem zdravih dojki

 

v

 

Autor: Ozren Podnar Izvor: Natural News

Angelina Jolie šokirala svijet odstranjivanjem zdravih dojki

 

Zdravstvene dobrobiti oraha

 

Rotkvica - ljutkasta "poslastica" za zdravu probavu i čistu kožu

 

Biljka čudnovatog naziva liječi artritis i reumu

 

5 proljetnih super-namirnica obaveznih na vašem tanjuru

 

Lijek nadohvat rukeDobar razlog da gljive stavite 30 minuta na sunce

Gljive mogu biti jednako dobar izvor vitamina D kao i dodaci prehrani - ali samo ako ih prije konzumacije ostavite na suncu.

Gljive izložene suncu mogu pružiti potrebne količine vitamina D, jednako kao i dodaci prehrani, pokazala je nova studija. Znanstvenici preporučuju da izvadite gljive iz omota te ih ostavite vani, na suncu, pola sata prije jela.

Naime, slično kao i naša koža, gljive transformiraju ultraljubičasto svjetlo koje dopire sa sunca u vitamin, a tu sposobnost imaju i nakon što su ubrane.

Vitamin D je bitan za imunološki sustav, jake kosti i zube te apsorpciju kalcija.

Tijekom studije, 30 odraslih osoba je dobilo dodatke prehrane vitamina D u kapsulama tijekom 12 tjedana (2.000 jedinica vitamina D), ili gljive u prahu koje su bile izložene suncu.

Na kraju istraživanja pokazalo se da ne postoje značajne razlike u razinama vitamina D kod ove dvije grupe.

'Rezultati pružaju dokaze da je konzumiranje gljiva koje su izložene ultraljubičastom svjetlu, a sadrže vitamin D2, dobar izvor vitamina D te može poboljšati status vitamina D u zdravih odraslih osoba. Osim toga pronašli smo da je konzumiranje gljiva koje sadrže vitamin D2 jednako učinkovito u podizanju i održavanju zdrave razine vitamina D kao i konzumiranje dodataka koji sadrže vitamin D2 ili D3', rekao je voditelj istraživanja dr. Michael Holick.

Uzgajivači gljiva u SAD-u i Australiji već duže vrijeme prakticiraju izlaganje gljiva suncu ili UV-svjetlu zbog povećanja razine vitamina D, no to nije uobičajena praksa u drugim zemljama.

No, dr. Holick ističe da gljive nastavljaju proizvodnju hranjive tvari, čak i nakon što se uberu, ali samo ako su smještene na izravnoj sunčevoj svjetlosti. Slično kao i naša koža, gljive mogu transformirati UV zrake u vitamin D.

Potrošačima preporučuju da gljive - bilo koje sorte - izvade iz omota i tijekom kasnih proljetnih i ljetnih mjeseci ostave na otvorenom u vremenu između 10:00 i 15:00h, najviše do 60 minuta.

Kuhanje ne utječe na razinu vitamina, rekao je dr. Holick: 'Mnogi stručnjaci vjeruju da kuhanje neće smanjiti razinu vitamina D.'

 


Stalno vam se spava, umorni ste, imate manjak energije?

Vrijeme je za čišćenje tijela!

Jeste li znali da čišćenje organizma može pomoči vratiti energiju i poboljšati zdravlje?

Samo trebate posvetiti malo vremena i truda da biste dobili odlične rezultate.

 

Zašto trebamo čistiti organizam?

Naš organizam je opterećen ne samo probavljanjem teške i nezdrave hrane. On mora također eliminirati pesticide, onečišćenja i toksične tvari koje ulaze u tijelo iz našeg okruženja i hrane.

Dodajte još i stres, prebrzi ritam života i manjak vježbe. Sve ovo može preopteretiti i oslabiti organizam i spriječiti njegov pravilan rad.

Nepravilan rad organizma može uzrokovati manje tegobe, kao što su umor i pospanost, a kasnije i veće probleme kao što su depresija, prerano starenje i različite bolesti.

Detoksikacija, ili čišćenje organizma, pomaže našem tijelu vratiti prirodnu ravnotežu. Mnogi ljudi svjedoče o tome da im je čišćenje pomoglo vratiti energiju, koncentraciju i pozitivni stav.

 

Treba li mi čišćenje?

Ako ste stalno umorni, usporeni i imate lošu koncentraciju vjerojatno vašem organizmu treba čišćenje.    

Drugi simptomi viška toksina u organizmu:

glavobolja alergija problemi sa kožom zadah i neugodan miris tijela rast Candide depresije mlitavost, slabo pamćenje nadutost trbuha i plinovi loša probava debljanje ili prekomjerno mršavljenje zatvor prerano starenje  

Kada napraviti čišćenje?

Iako čišćenje organizma možete napraviti kad god to trebate, najbolje vrijeme za to je proljeće i ljeto. Nakon duge zime, kada u prehrani nedostaje svježe povrće i voće, proljeće je vrijeme da očistite organizam i napunite ga vitaminima i mineralima.

 

Načini čišćenja tijela

Postoji više načina detoksikacije tijela. Iako skoro svaki wellness centar može vam ponuditi tretman detoksikacije, nemojte se žuriti: priroda nam nudi jednostavne i besplatne načine čišćenja organizma.

Ovaj vodič će Vam pomoći da odaberete način čišćenja organizma koji Vam najviše odgovara

 

Prirodni načini čišćenja bubrega

 

 

Bubrezi su parni organ mokraćnog sustava.

Zaduženi za to, da iz našeg tijela eliminiraju toksine.

Svaki dan kroz naše bubrege prolazi oko 200 L krvi, da bi se pročistila od otrova i toksina.

Bubrezi također proizvode važne hormone: erythropoietin (koji stimulira proizvodnju crvenih krvnih stanica), renin (koji regulira krvni tlak) i calcitriol (aktivna forma vitamina D).

 

Što je čišćenje bubrega?

 

U našem tijelu već postoji prirodan mehanizam čišćenja bubrega. Ako konzumirate dovoljno tekućine u obliku vode, čaja itd, bubrezi se čiste sami.

Često pod čišćenjem bubrega podrazumijevaju se neki alternativni proizvodi, koji pomažu detoksikaciji bubrega, poboljšavaju njihovu funkciju i sprečavaju stvaranje kamenca u bubrezima.

 

Dobrobiti čišćenja bubrega

Prema liječnicima alternativne medicine, osim što poboljšava njihov rad i sprečava stvaranje kamenca, čišćenje bubrega može također pomoći eliminirati toksine iz organizma, poboljšati imunitet, normalizirati krvni tlak i poboljšati funkciju mokraćnog mjehura.

Ako planirate čišćenje bubrega, preporučujemo da se savjetujete sa Vašim alternativnim liječnikom.

Postoji više vrsta čišćenja bubrega. Recepti uključuju ljekovito bilje, vitamine i određene vrste hrane:

1. Biljke za čišćenje bubrega

Smatra se, da sljedeće biljke poboljšavaju funkciju bubrega i pomažu njihovom čišćenju:

đumbir maslačak korijen bijelog sljeza smreka kopriva peršin klinčić zlatnica (Solidago virgaurea)
2. Namirnice, koje pomažu u čišćenju bubrega

 

lubenica sok limuna sok brusnice sjemenke buče  

3. Vitamini za čišćenje bubrega

Neki alternativni liječnici preporučuju, da se kod čišćenja bubrega koriste sljedeći vitamini i minerali:

 

vitamin B2 vitamin B6 magnezij  

Pobrinite se za Vaše bubrege!
Evo i nekih znanstveno dokazanih metoda da se pobrinite za Vaše bubrege i smanjite rizik od bolesti bubrega:

 

izbjegavajte cigarete i pretjerano konzumiranje alkohola i kofeina održavajte krvni tlak i šećer na normalnoj razini redovito provjeravajte kolesterol pijte puno vode (bar 8 čaša dnevno) održavajte zdravu tjelesnu težinu  

Bubrežni kamenci

Bubrežni kamenac je tvrda tvar, koja nastaje od kristala, koji se talože iz mokraće i nakupljaju na unutrašnjim površinama bubrega. Simptomi bubrežnih kamenaca su jaka bol u području bubrega ili donjem dijelu abdomena. Bubrežni kamenci mogu izazvati poteškoće u mokrenju, krv u urinu, mučninu, povraćanje i visoku temperaturu.

 

Prevencija bubrežnih kamenaca

Možete smanjiti rizik od nastanka bubrežnih kamenaca tako da pijete puno vode i smanjite unos soli. Ljudi, koji su već imali probleme sa bubrežnim kamencima, trebali bi izbjegavati hranu, koja sadrži puno oksalata, poput čokolade, okre, sezama itd.

 

Recepti za čišćenje bubrega  

Čaj od sjemenki lubenice za bubrežne kamence

Edgar Cayce posebno preporučuje čaj od sjemenke lubenice ljudima, koje imaju bubrežne kamence.  Također pomaže kod stimulacije funkcije bubrega:

Da bi pripremili čaj, potrebna Vam je jušna žlica sjemenki lubenice, koje ste prethodno samljeli ili isjeckali. Prelijte sjemenke sa pola litre kipuće vode i ostavite da se ohladi. Zatim procijedite i odmah popijte čaj. Ako je to moguće, uvijek pripremite svježi čaj.

Čaj pijte tri puta tjednom, a možete ga piti i više puta na dan.


Pročitaj kompletan post

Tratinčica - malen cvijet veličanstvene ljekovitosti

 

Autor: Ozren Podnar

Aromaterapija kao analgetik

 

 

Goji bobice - visokoenergetska superhrana s Himalaja

 

 

Malena goji bobica je jedna od najmoćnijih biljaka u svijetu.

Goji bobica (lat. Lycium barbarum) je drvenasta grmolika biljka koja daje visokoenergetski plod bobičasto–čokoladnog okusa.

Raste na Himalajama gdje se koristi već stoljećima ne samo u kuhinji nego i u medicini.

Nazivaju ih također „sretne bobice“ ili „crveni dijamanti“.

U Engleskoj su goji bobice postale poznate od 18. stoljeća gdje su se koristile u kuhinji i kao ukras.

Početkom 21. stoljeća njihova popularnost raste, kada rezultati medicinskih istraživanja potvrđuju njihov utjecaj za zdravlje.

Goji bobice su danas najpoznatija superhrana u svijetu. One se nalazi na prvom mjestu američke ljestvice ORAC koja mjeri antioksidacijska svojstva hrane.

Što je položaj na ljestvici viši, tim hrana ima veću sposobnost uništavanja slobodnih radikala koji narušavaju zdravlje i ubrzavaju proces starenja.

Bogatstvo nutrijenata

 

Goji bobice su bogate antioksidansima, aminokiselinama i esencijalnim masnim kiselinama.

Obiluju i zavidnim količinama mnogih drugih spojeva, zbog čega se ubrajaju u superhranu.

Imaju izuzetno veliku razinu vitamina C, željeza i mnogih drugih nutrijenata.

Goji bobice sadrže...

• 19 amino kiselina (od kojih je 8 esencijalnih)
• 21 mineral u tragovima, uključujući i antikancerogeni germanij
• više proteina nego cjelovito zrno pšenice (13%)
• više C vitamina od naranče
• kompleks B vitamina neophodnih za pretvaranje hrane u energiju
• vitamin E (rijetko se nalazi u voću, uglavnom u sjemenkama i žitaricama) 
• ciperon, koji koristi srcu i krvnom tlaku a ublažava i ženske tegobe
• solavetivon, snažan antigljivični i antibakterijski spoj
• fizalin,  aktivan spoj koji štiti od leukemije i hepatitisa B
• betain, koji se koristi da bi jetra proizvodila kolin, spoj koji smiruje nervozu, poboljšava memoriju i štiti od masne jetre. Betain također smanjuje rizik od infarkta i štiti DNK
• kompletan spektar antioksidanata karotenoida, uključujući i beta karoten (bolji izvor od mrkve) te zeaksantin (štiti oči). Ovo čini goji bobice najbogatijim izvorom beta karotena od svih poznatih namirnica
• beta-sitosterol, antiupalni agens. Beta-sitosterol se također koristi za snižavanje kolesterola, liječenje spolne nemoći i kod povećane prostate.
• esencijalne masne kiseline, koje su potrebne za održavanje proizvodnje hormona, dobro funkcioniranje mozga i živčanog sustava.

 

Djelovanje na zdravlje

Zbog bogatog sastava, ove čudesne bobice imaju zaista široki spektar djelovanja. Goji bobice...

 

• jačaju imunološki sustav
• usporavaju proces starenja organizma
• sprečavaju nastanak leukemije i raka
• štite od bolesti srca i krvnih žila
• reguliraju rad mokraćnog sustava
• daju snagu i energiju
• djeluju antibakterijski i antiupalno
• poboljšavaju plodnost kod žena
• štite vid i doprinose ljepšem tenu
• poboljšavaju cirkulaciju
• štite od dijabetesa
• poboljšavaju kvalitetu spermija

Primjena

Da bi uživali u zdravstvenim dobrobitima goji bobica, potrebno je sasvim mala količina. Preporučena dnevna doza bobica je 10-30 g dnevno.

Međutim ne postoji gornja granica u konzumiranju goji bobica. Na primjer u kineskoj medicini uobičajeno se primjenjuje doza od 150 g svježih bobica dnevno.

Nažalost kod nas nećete pronaći svježe goji bobice jer se one brzo kvare. Zato na tržištu postoje sušene bobice ili sok od goji bobica. Dostupne su i u obliku nezaslađene pulpe.

Bljeskaju sinapse

 Deset čudesnih stvari koje biste trebali znati o snovima

Dok smo budni, naših pet osjetila neprestano prenose informacije i slike u mozak. No kad spavamo mozak bez ikakvog vanjskog osjetilnog utjecaja stvara slike u sebi. Stoga je ono što u snovima vidimo i ono što u njima doživljavamo ponekad poput halucinacija pri kojima možemo kršiti i prirodne zakone. Što je smisao tih snova?

Naš je mozak zapanjujuće kompleksan dio tijela s milijardama elemenata koji svake sekunde proizvode oko sto do dvjesto ili tristo signala. U jednom jedinom ljudskom mozgu postoji više elemenata nego što ima ljudi na Zemlji. Neki istraživači procjenjuju da on sadrži između 20 i više od 50 milijardi elemenata. Što to radi mozak dok spavamo?

1. Ni jedan znanstvenik nije sasvim siguran zašto sanjamo, ali imaju vrlo zanimljive ideje

'To je dio medicine spavanja o kome najmanje znamo', kaže dr. Charles Bae, specijalist za san na Cleveland Clinic i dodaje: 'Ja mislim da snovi pomažu ljudima procesuirati različite senzorne informacije koje dolaze tijekom dana'. Neki ljudi govore da su tijekom sna došli i do neke originalne ideje. To što nam rješenje nekad dođe u snu može ukazivati na to da se spavanje ne sastoji samo od 'pasivnog' sanjanja. Jedan dio sastoji se od razmišljanja.

U svojoj knjizi o Lyndonu Johnsonu, Doris Kearns Goodwin piše da je Johnson sanjao da ima moždani udar i da je paraliziran. Par mjeseci kasnije zbog toga je odlučio ne natjecati se za mjesto predsjednika SAD-a. 'Svoju je odluku donio u snu', kaže Myron Glucksman, autorica knjige Dreaming: An Opportunity for Change, psihijatrica iz New York Cityja. 'Snovi su poput internih dnevnika. To su noćni komentari vašeg života', dodala je.

2. Sanjate cijele noći, a ne samo tijekom REM faze sna

Zaboravite što ste čuli da se snovi javljaju samo tijekom REM faze spavanja. No, snovi tijekom REM faze su češći u drugoj polovici noći i imaju tendenciju biti upečatljiviji i nerealniji. 'Ako sanjate da ste skočio iz zrakoplova, a vidjeli ste rakete oko vas, to je gotovo sigurno san iz REM faze spavanja', kaže Jerry Siegel, profesor psihijatrije i ravnatelj Centra za istraživanje spavanja na UCLA. Snovi tijekom prvih tri (od četiri) faza spavanja mogu se činiti uobičajenijima.

3. Sna se sjećate ako se probudite usred njega

'Da li ćete zapamtiti san prvenstveno ovisi o tome hićete li se probuditi dok sanjate', kaže Mark Mahowald, profesor neurologije na University of Minnesota Medical School i gostujući profesor psihijatrije i bihevioralnih medicine na Sveučilištu Stanford. 'Ako se ne probudite tijekom sna, sjećanje je otišlo. Mi brišemo sjećanje dok spavamo', zaključio je.

4. Začinjena hrana može potaknuti da se sjećate snova i imate noćne more.

'Začinjen obrok povećava mogućnost da ćete se probuditi u snu', kaže Mahowald. 'Kako bi se prisjetili sna, morate biti budni, barem nekoliko minuta. Naime, mozak nije u stanju prebaciti ih iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje dok spavamo, kaže psihologinja Lisa Medalie, bihevioralni stručnjak za san na Sveučilištu u Chicagu.

5. Vi možete promijeniti ružne snove

Mnogi terapeuti vjeruju da je moguće 'montirati' noćnu moru. 'Ljudi koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja, na primjer, može naučiti prepoznati kad sanjau i reći, 'To je samo san, kaže znanstvenica Ursula Voss, profesorica psihologije na Sveučilištu u Frankfurtu. Jedan od njezinih pacijenata je došao s idejom da spava s narukvicoma. Ako narukvica nije u snu, zna da je u pitanju san. Moraju shvatiti da se odvija nešto bizarno, a zatim pokušati promijeniti odvijanje radnje.





Shelby Harris, direktor odjela za behavioralnu medicinu sna na Montefiore Medical Center u New York Cityju sa svojim pacijentima koristi posebnu tehniku. Dok su budni trebaju jasno zamisliti novi scenarij ako san krene po zlu. 'Jedan pacijent je stalno sanjao da je opkoljen morskim psima. Naučio je da tijekom sna promijeni sve morske pse u delfine. Napisali smo novi scenarij,' objasnila je.

6. Dok spavate i sanjate mozak naporno radi

'REM faza sna nije vrijeme kad se mozak odmara' kaže dr. Mahowald i nastavlja: 'Tijekom snova mozak prima jaku stimulaciju i to stvara san. A zati je na mozgu da napravi neki smisao iz prezentiranog. Dok smo budni pred nama su slike vanjskog svijeta. Kad spavamo, pred nama su snovi. Mozak pokušava uvesti neki smisao o svim primljenim signalima. Na osnovu svih tih audiovizulnih stimulanasa mozak stvara snove.' Dakle, pogrešno je misliti da se u mozgu za vrijeme spavanja odvija niski stupanj aktivnosti. Utvrđeno je da je mozak u snovima aktivniji nego u nekim stanjima budnosti, osim nekih neurona moždanog debla koji su u vezi s pažljivošću i pamćenjem. Izgleda da ovi tokom REM-spavanja miruju. Ali općenito živčane stanice mozga održavaju stalnu međustaničnu komunikaciju.

7. Teško je odvojiti funkciju spavanja od funkcije snova.

'Funkcija spavanja je pojednostaviti stvari, tako da je mozak spreman i sposobna učiti ujutro. Mislim da je sanjanje nešto što mozgu pomaže regenerirati se i opet uspostaviti ravnotežu', kaže Mahowald. A

8. Snovi mogu pomoći ljudima obraditi i konsolidirati uspomene.

U jednoj studiji na Harvardu, volonetri su imali zadatak izvesti navigaciju kroz 3D labirint. Nakon toga su mogli odspavati 90 minuta ili ostati budni u tišini. Oni koji su odspavali i sanjali o svom iskustvu postali su vještiji u navigaciji kroz labirint.

9. Snovi ne predviđaju budućnost

'Svi bi željeli imati proročanske snove. Kad se jednom stvari poklope odmah se dolazi do brzopletog zaključka, ali se zaboravlja na 500 snova koji se nisu nikad ostvarili. Poklapanje je tek statistički fenomen', kaže dr. Mahowald. Budući da snovi nastaju u našem mozgu, nije razumno misliti da sadrže posebne poruke za nas. Trebali bismo ih smatrati normalnom funkcijom mozga koja ga pomaže održavati zdravim.

10. Ljudi se ne mogu složiti oko toga koji je smisao snova

'Freud je snove zvao 'čuvarima sna' i smatrao da je njihova svrha cenzura temeljnih impulsa poput agresije i seksa' kaže dr. Glucksman. Neki inzistriaju da je Freud bio u pravu, dok drugi misle da snovi nemaju nikakvo značenje. 'Uzmite ih kao poklon i činite s njima što god želite', kaže Voss.

Ugljikohidrati koji skidaju kilograme

Od kruha i tjestenine se možda debljate, ali određena količina ugljikohidrata je svakodnevno potrebna da bi mozak i ostatak tijela normalno funkcionirali.

Dakako svi ugljikohidrati nisu jednako dobri ili loši za vas. Kolači, krafne, slatkiši pa i kruh od rafiniranog bijelog brašna ne nude potrebne hranjive tvari. Jedete li ih često imat ćete veći rizik od razvoja bolesti kao što su one povezane sa cirkulacijom te dijabetes.

No, na raspolaganju vam je i dosta ugljikohidrata koji su bogati proteinima, vitaminima i mineralima, a nude i potrebna vlakna, što pomaže održati duži osjećaj sitosti. Ovdje su neki favoriti:

Quinoa

The Food and Agricultural Organization Ujedinjenih naroda imenovala je 2013. 'Međunarodnom godinom Quinoe', pozivajući se na činjenicu da je njeno zrno ispunjeno vlaknima, proteinima, antioksidansima i za srce zdravim mastima. Kuhajte je kao prilog ili ubacite u smjesu za mesne okruglice.

Ječam

Nije samo za pivo! Ječam sadrži topiva vlakna koja pomažu održati zdrave vrijednosti kolesterola u krvi zdrav. Osim toga, ječam je odličan za održavanje osjećaja sitosti. Odlična je za doručak, kao kaša obogaćena suhim voće.

Cjelovito zrno pšenice

Cijelo, neprerađeno zrno pšenice je moćan izvor željeza, vitamina B, magnezija, cinka, i vlakana. Odlično je u kombinaciji s čilijem od crnog graha.

Bulgur pšenica

Bulgur je prerađena, djelomično kuhana pšenica koja zbog toga ne zahtjeva dugo kuhanje. Uz ugljikohidrate nudi priličnu količinu proteina i vlakana te tako olakšava probavu. Iskušajte neki recept s đumbirom i narančom.

Uljno-proteinska prehrana za ozdravljenje

 

Svi na broju? Izgubite li ovaj broj zuba, očekujte ozbiljne zdravstvene probleme

Gubitak zuba povezan je s nekoliko rizičnih faktora vezanih uz bolesti srca. Spomenuti rizični faktori uključuju dijabetes, pretilost, visoki krvni tlak i pušenje, pokazalo je novo istraživanje.

Američki znanstvenici analizirali su stomatološku dokumentaciju gotovo 16.000 osoba iz 39 zemalja. Oko 40 posto sudionika imalo je manje od 15 zuba, 16 posto ih nije imalo uopće, dok je 25 posto ispitanika prijavilo krvarenje iz desni.

Zanimljivo, ali što su sudionici imali manji broj zuba, to je kod njih bilo izraženije povećanje razine štetnog enzima koji potiče upalu i otvrdnuće arterija. Autori studije također su napomenuli da je s manjim brojem zuba povezana i povećana razina i drugih rizičnih markera povezanih sa srčanim bolestima, poput 'lošeg' LDL kolesterola i visokog krvnog šećera, krvnog tlaka i širine struka.

Osobe s manjim brojem zuba sklonije su i dijabetesu, dok je krvarenje desni povezano s višim razinama lošeg kolesterola i krvnog tlaka.

'Daljnja će istraživanja pokazati uzrokuje li parodontna bolest koronarnu bolest srca. Moguće je da dva spomenuta zdravstvena problema dijele zajedničke faktore rizika. Oni mogu uzrokovati sistemske upale te ulazak bakterija iz zaraženih zuba u krv', pojasnili su stručnjaci.

Jasna veza između gubitka zuba i bolesti srca je dokazana, ali istraživači dodaju da im još uvijek nije jasno što uzrokuje povezanosti gubitka zuba, zdravlja desni i srca.

Za mlade krvne žile

Tajna dugovječnosti vam je pred nosom

Samo 0,1% Europljana ima više od 90 godina, no na grčkom otoku Ikariji taj postotak iznosi 1%. To se smatra jednom od najvećih stopa dugovječnosti na svijetu, a što je još bolje, ovi otočani duboku starost dožive obično dobrog zdravlja. Jedan od ključnih faktora ovog fenomena krije se u kavi.

Dugovječnost je najčešće rezultat kombinacija niza povoljnih okolnosti, a u njima uživaju stanovnici grčkog otoka Ikarije, na kojemu žive neki od najdugovječnijih ljudi na svijetu. Nova studija usredotočila se na povoljno djelovanje kave, čije je ispijanje ritual na Ikariji.

Dr. Gerasimos Siasos, liječnik i profesor na Sveučilištu Atena, sa svojim je timom istraživao utjecaj ispijanja kave na dugovječnost otočana. Posebno su se usredotočili na vezu između navika ispijanja kave i funkcije endotela – sloja stanica kojim su obložene krvne žile na koje negativno utječu starenje i neke životne navike (poput pušenja).

Znanstvenici su se usredotočili na kavu jer su nedavne studije pokazale da umjerena konzumacija kave može neznatno smanjiti rizik od krvožilnih bolesti te da može imati i pozitivan utjecaj na zdravlje endotela.

Proučili su 673 stanovnika Ikarije starijih od 65 koji su stalno nastanjeni na otoku. Istraživači su slučajnim odabirom izdvojili 71 muškarca i 71 ženu koji su sudjelovali u studiji. Liječnički tim ih je pregledao i ispitao o životnom stilu i ispijanju kave. Testirali su i funkciju endotela svakog sudionika istraživanja.

Znanstvenici su ispitali i koju vrstu kave piju, a 87% sudionika je svakodnevno konzumiralo grčku kavu (tursku).

Zapravo, a to je stručnjacima bilo posebno zanimljivo, ispitanici koji su pili grčku kavu imali su bolju funkciju endotela nego oni koji su pili druge vrste kave. Čak i kod onih s visokim tlakom, grčka kava bila je povezana s boljom funkcijom endotela, bez lošeg utjecaja na krvni tlak.





'Grčka kava (turska), koja je puna polifenola i antioksidansa te sadrži umjerene količine kofeina, čini se, ima veze s većim zdravstvenim koristima u usporedbi s drugim načinima ispijanja kave', zaključio je dr. Siasos.

Nova studija donosi novu vezu između prehrambenih navika i kardiovaskularnog zdravlja. S obzirom koliko se kave ispija diljem svijeta i na činjenicu da čak i mali zdravstveni učinci jedne vrste kave mogu imati velik utjecaj na javno zdravlje, ova studija pruža zanimljivu polazišnu točku. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se dokumentiralo ispijanje kave na zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Studija Consumption of a boiled Greek type of coffee is associated with improved endothelial function: The Ikaria Study Gerasimosa Siasosa objavljena je u ožujku 2013. u stručnom časopisu Vascular Medicine.

Zanimljivo je da se najviše kave zapravo pije u Finskoj, Danskoj, Švedskoj i Austriji.

'Loše' stvari koje su zapravo vrlo dobre za zdravlje

Kako prehrana, lijekovi i stil života utječu na dojenje?

Mnoge su dojilje u brizi treba li promijeniti prehranu za vrijeme dojenja i na koji način. Što se smije jesti, a što se ne preporučuje? Što bi moglo smetati djetetu? Smiju li se uzimati lijekovi za vrijeme dojenja? To su samo neka od češćih pitanja koja majke postavljaju liječniku. Pokušat ćemo se u tekstu osvrnuti na neka od njih.

Prehrana
Katkad možete primijetiti da vaše dojenče reagira na neku vrstu namirnice te odbija mlijeko. Tada je najbolje izostaviti neko vrijeme iz prehrane hranu na koju sumnjate da nije odgovarala djetetu, bilo zbog toga što mijenja miris mlijeka pa ga dijete zbog toga odbija, bilo da utječe na okus pa mu se ne sviđa. Nakon nekog vremena, prije konačnog izostavljanja iz prehrane, možete ponovno ispitati sumnjivu namirnicu te je izostaviti iz prehrane ako ste se uvjerili da ne odgovara vašem dojenčetu.
Teško je izdvojiti određene namirnice i proglasiti ih „najčešćim krivcima“ za „nesviđanje“ jer, iako jako maleni, mališani već imaju razvijen vlastiti stav koji ćete vrlo brzo u mnogočemu primijetiti.
Najčešće, ipak reagiraju na jako začinjenu hranu. Vrlo rijetko pojedine namirnice koje majka uzima mogu prouzročiti nadutost i grčeve kod djeteta: grah, češnjak, kelj, kruške, marelice i čokolada. No, ukoliko je prehrana raznolika i navedene namirnice zastupljene u manjim količinama nema razloga izostavljati ih iz prehrane.

Spriječite prebrzi gubitak tjelesne težine i iscrpljenost organizma
Dojenje je jako iscrpljujuće za majčin organizam i zahtijeva dodatni unos energije. Da bi se spriječio prebrzi gubitak tjelesne težine, žena koja doji trebala bi  jesti 1/4 kalorija više nego što jede zdrava odrasla žena koja nije trudna.
Dodatna potreba postoji za bjelančevinama, kalcijem i svim vitaminima. Mlijeko je dobar izvor kalcija, vitamina i minerala. Velik broj odraslih ne pije svježe mlijeko zbog nepodnošenja mliječnog šećera – laktoze koje nastaje zbog spontanog nestajanja enzima za njegovu razgradnju. Ukoliko ste i vi među njima, ne brinite. Fermentirani mliječni poizvodi – jogurt, kiselo mlijeko, svježi sir i kiselo vrhnje su jednakovrijedna prehrambena zamjena za svježe mlijeko.
I vegetarijanska prehrana može zadovoljiti potrebe organizma za vrijeme dojenja ako uključuje dovoljno mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, raznovrsne žitarice, svježe voće i povrće.
Za dojilje koje su u trudnoći dobile nešto više kilograma, vrijeme dojenja je povoljno razdoblje za vraćanje na tjelesnu težinu koju su imale prije trudnoće. Raznolika prehrana  i lagana tjelovježba u razdoblju dojenja pomoći će organizmu utrošiti nakupljene kalorije te u isto vrijeme pružiti vašem dojenčetu najzdraviju prehranu.

Unos tekućine, lijekovi i stil života
Tekućina
Potrebe za tekućinom su nešto veće nego izvan razdoblja dojenja. Većina dojilja ima pojačan osjećaj žeđi te je po njemu  najbolje regulirati unos tekućine. Iako vlada uvjerenje da mlijeko, pivo i čaj pojačavaju produkciju mlijeka, to nije medicinski potvrđeno.

Alkohol
Alkohol se općenito ne preporučuje ni za vrijeme trudnoće ni u razdoblju dojenja, ali pola čaše vina (cca 1,5 dcl) prigodno, uz jedan obrok dnevno, ne bi trebalo smetati dojenčetu. Pri tome, naravno, treba biti oprezan ukoliko dojilja uzima i nekakve lijekove. Uz brojne lijekove strogo je zabranjeno konzumiranje i manjih količina alkohola, zbog različitih interakcija te utjecaja na metabolizam lijeka i njegovo izlučivanje.

Lijekovi
Kod potrebe za bilo kakvim lijekovima, u trudnoći pa tako i za vrijeme dojenja, treba se najprije savjetovati sa svojim liječnikom obiteljske medicine, pedijatrom ili ginekologom.

Kava
Oprez i ljubiteljima kave! Iako kofein prelazi u majčino mlijeko, majke koje doje smiju si priuštiti jednu do tri šalice kave dnevno. Više razine kofeina mogu uzrokovati nemir novorođenčeta, iritabilnost, odbijanje hrane te teško usnivanje. Učinak kofeina na dojenče je tim jači jer se kofein kod male djece sporije izlučuje iz organizma. 

Pušenje
Pušenje je apsoluno nedopustivo! Sva djeca trebaju zdrav okoliš neovisno o tome kako se hrane, ali je bitno naglasiti da je pušenje u razdoblju dojenja posebno opasno jer se nikotin izlučuje u majčino mlijeko i tako prenosi dojenčetu. Osim stvaranja nikotinske ovisnosti, pušenje u blizini novorođenčeta povećava rizik nastanka iznenadne smrti novorođenčeta tzv. smrti u kolijevci. Inzistirajte da pušači iz vašeg kućanstva ne puše u prostorijama gdje dijete boravi.

 

Glavni krivci

Evo zašto unosimo premalo kalcija

Sirovo mlijeko je najbolji izvor kalcija, ne samo zbog velike količine koju sadrži već i zbog njegove bioraspoloživosti. No da biste dobili dovoljno ovog važnog elementa treba zadovoljiti niz specifičnih okolnosti. Između ostalog omjer fosfora i prisutnost vitamina D.

Kalcij je svuda oko nas u svakodnevnom životu - u cementu kao kalcijev oksid (CaO), gipsu (kalcij sulfat, CaSO4), vapnencu i morskim školjkama (kalcij karbonat, CaCO3). Nalazi se i u nama, najčešće udružen s fosforom kao hidroksiapatit. Kalcij je najobilniji element u našim tijelima, a 98% se može naći u našim kostima i zubima. Ostatak je raspodijeljen u ionskom obliku u krvožilnom sustavu, stanicama i tkivima.

Budući da kalcij ima takvu ključnu ulogu u mnogim područjima naše fiziologije, navest ćemo tek neke glavne. Osim očitog doprinosa izgradnji zuba i kostiju, kalcij je važan za kontrakcije mišića, prijenos živčanih impulsa, regulaciji rada srca, zgrušavanju krvi, aktivaciju enzima pa čak i za ravnotežu tekućina u našim stanicama.

Vrlo važne okolnosti

Da biste ga najbolje iskoristili iz hrane, količina i neke okolnosti trebaju biti vrlo određene. Primjerice, za pravilnu apsorpciju kalcija treba nam dovoljna količina vitamina D (dakle morate se izlagati djelovanju sunčevih zraka). Ne smije se zaboraviti ni da uzimanjem rafiniranog šećera tijelu oduzimamo kalcij, zato ne pretjerujte sa slatkišima. Potrebna je i adekvatna količina aminokiseline lizina. Kritična je i prisutnost fosfora. Omjer kalcija i fosfora (Ca/P) koji iznosi 2:1 do 1:1 se pokazao najpovoljnijim za najbolju apsorpciju kalcija.

Omjer ova dva elementa u sirovom mlijeku iznosi oko 1,3:1 što je upravo između optimalnog omjera. Kad se odnos Ca/P pomjeri prema 1:2, što je slučaj u prehrani bogatoj proteinima ili kod prevelike konzumacije gaziranih pića, dolazi do gubitka kalcija.

Ostali faktori mogu blokirati apsorpciju kalcija ili uzrokovati njegovu neželjeno izlučivanje. Na primjer, natrij i kofein podižu razinu kalcija u urinu. Svaka šalica (ekvivalent od 150 mg kofeina), može izazvati gubitak 5 mg kalcija. Namirnice koje sadrže oksalne i fitinske kiseline, kao što je rabarbara, špinat i soja, mogu blokirati apsorpciju kalcija i drugih ključnih hranjivih tvari.

Ako kupujete mlijeko s niskom količinom masti ili čak bez masti, imajte na umu da je ovaj proizvod doslovno očišćen od metabolički korisnog vitamina D i kalcija. S druge strane, jedna od najzdravijih namirnica koje biste mogli konzumirati je sirovo mlijeko dobiveno od krava koje se hrane na slobodnoj ispaši (čistoća proizvoda mora biti besprijekorna jer se neće pasterizirati).

Najbolji izvori kalcija

Sasvim je jasno da je kalcij bitan za naše zdravlje i blagostanje. Odabir sirovog mlijeka i drugih nepasteriziranih mliječnih proizvoda (2,3 dl mlijeka sadrži oko 300 mg kalcija) zadovoljit će veći dio dnevne potrebe kalcija. Nepasterizirani proizvodi su bolji jer je kalcij iz njih bioraspoloživiji nego u zagrijavanim mliječnim proizvodima. Ovaj kalcij, iz sirovog mlijeka se isporučuje gdje je potreban, a ne taloži se u zglobovima i arterijama. Ukoliko sirovi mliječni proizvodi, bilo svježi ili fermentirani, postanu značajan dio vaše svakodnevne prehrane osjetit ćete mnoge prednosti. I vaše kosti će vam biti zahvalne. Proces pasterizacije čini netopljivim većinu kalcija sadržanog u sirovom mlijeku tako da ga vrlo teško možemo iskoristiti.

Mnoge biljke su dobar izvori kalcija. Tu spadaju alge kao što su kelp, wakame i hijiki, orasi, badem, lješnjak, sezam, pistacije, grah, smokve, quinoa, bamija, repa, brokule, lišće maslačka i kelj.

Koliko je potrebno?

Znanstvenici se nisu složili kolika je adekvatna količina kalcija, no preporuke se kreću oko 1.000 mg kalcija na dan za odrasle žene i muškarce. Konsenzus su postigli po jednom pitanju - većina ljudi ne dobiva dovoljno kalcija u prehrani za održavanje dobrog zdravlja (obično unose samo 500 do 800 mg dnevno). Dakako, znamo i da postoje razdoblja u vašem životu kada su potrebne veće razine. Primjerice žene sportaši i žene u menopauzi imaju manju razinu estrogena koja pospješuje gubitak minerala iz kostiju pa trebaju veći unos kalcija. Više bi trebali uzimati i tinejdžeri zbog razvoja.

Trudnicama, pogotovo ako su mlađe, kalcij pomaže u sprečavanju razvoja preeklampsije, tj. visokog krvnog tlaka koji je jedan od vodećih uzroka smrti u trudnoći. Adekvatna razina kalcija također se pokazala korisnom u prevenciji raka debelog crijeva.

O samom elementu

Kada pomisle na kalcij, većina će pomisliti na nešto poput kredaste stijene načinjene od kalcij karbonata. Međutim, kalcij je član skupine elemenata poznatih kao alkalni metali, ali nikada ga nećete pronaći u metalnom ili čistom obliku u prirodi. To je prilično nevjerojatno s obzirom da je kalcij peta najobilnija tvar na Zemlji. Ova činjenica je dokaz njegove sposobnosti da se kombinira sa širokim rasponom tvari.

Kalcij je imenovan po latinskoj riječi calx za vapno (kalcijev oksid). Koristio se još u 1. stoljeću u Rimu, no sve do 1808. nije bio izoliran u gotovo čistog metalnom obliku.
Postigao je to Sir Humphrey Davy (1778-1829), briljantni znanstvenik koji je uz to otkrio/pročistio i magnezij, stroncij i barij.

Smanjuje napetost

Ako ste pod stresom jedite ovako

Sve više ljudi u modernom društvu na stresne situacije reagira prekomjernim unosom hrane. Najčešće je u pitanju loš izbor namirnica ili prevelike količine. S druge strane pravilna prehrana zaista može biti oslonac protiv stresa.

Iako je nedostatak nutrijenata vrlo rijetko uzrokom stresa, sasvim je jasno da je pod ovakvim okolnostima u organizmu pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba organizma za nutrijentima. Pravilnom prehranom, primjerice, možemo povoljno djelovati na smanjenje stresa i umanjivanje negativnih biokemijskih i fizioloških učinaka stresa i stresnih agensa.

Nutrijenti koji su tijekom stresnog razdoblja 'kritični' uključuju vitamine A, C i E, vitamine B skupine, te minerale cink, selen, kalcij, magnezij i kalij. Zbog pojačanog metabolizma te povećane potrebe za energijom tijekom stresnih razdoblja, organizam može zahtijevati i veće količine ugljikohidrata, proteina i masnih kiselina. S druge strane, unos kofeina, nikotina, alkohola i ostalih psihoaktivnih supstancija treba ograničiti.

U stanju stresa posebnu pažnju trebalo bi posvetiti odabiru namirnica i probavi. Iako je odabir namirnica vjerojatno zadnja stvar o kojoj razmišljamo kada smo pod stresom, nutritivno vrijedne, lakoprobavljive namirnice u stanju stresa mogu organizmu pružiti značajno olakšanje. Funkcionalna hrana koja djeluje povoljno na probavni sustav sadrži aktivne komponente poput probiotika, prebiotika te neprobavljivih prehrambenih vlakana. Najveći udio u ovome segmentu imaju fermentirani mliječni proizvodi, koji se i tradicionalno vežu uz dobru probavu.

Dobro izbalansirana prehrana koja podrazumijeva pet manjih dnevnih obroka nudi značajnu zaštitu osobama izloženim stresu. U slučaju da prehranom nisu osigurani svi potrebni nutrijenti, korisno je posegnuti za suplementima. Redovita tjelovježba također je važna jer potiče lučenje endorfina, prirodnih agensa za poboljšanje raspoloženja.

Ljekovito bilje tradicionalno se koristi za ublažavanje stresa i opuštanje

Kamilica – Djeluje kao blago opuštajuće sredstvo kako za živčani, tako i za probavni sustav, a može Vam pomoći i da lakše zaspete. Već i blagi miris i okus čaja od kamilice umiruje.
Matičnjak – Čaj od matičnjaka ili melise ima umirujuće djelovanje. Djeluje na rad srca, na krvožilni, probavni, živčani i dišni sustav.
Valerijana – Pomaže kod anksioznosti, nesanice, uznemirenosti i stresa. Ova ljekovita biljka dostupna je u obliku tinkture i kapsuliranog ekstrakta.
Hmelj – Ljekovita svojstva hmelja poznata su od davnina. Pivo kojemu se hmelj dodaje zbog arome ima opuštajući učinak i može pomoći kod nesanice. Naravno, kod konzumacije piva zbog sadržaja alkohola valja biti umjeren.